Iako Hrvatska ima dobro regulirane propise u vezi s manjinama, njihovo ostvarenje u praksi najčešće je manjkavo. Ustavnim i zakonskim okvirima nacionalnim manjinama garantiran je ravnopravni, aktivni status u društvu, ali su često u situaciji da se moraju boriti za svoja prava i pokušavati senzibilizirati javnost za svoje probleme. Konkretno, srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj suočava se s vrlo ozbiljnim i rastućim problemima. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu upozorava se na posljedice govora mržnje naročito po socijalnu uključenost srpske nacionalne manjine i njihov suživot s većinskom zajednicom. U izvješću Europske komisije iz 2017. istaknut je rast nacionalizma među mladima te rast rasizma i ksenofobije prema Srbima u većinskim medijima te posebice na internetu. Podaci Srpskog narodnog vijeća za 2018. godinu ukazuju na porast govora mržnje i etničke netrpeljivosti prema Srbima u medijima i na društvenim mrežama, javne akcije koje imaju obilježja netrpeljivosti, te izjave javnih osoba kojima se izražava etnička netrpeljivost i povijesni revizionizam. I prema izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu ističe se da su Srbi u Republici Hrvatskoj općenito sve više izloženi negativnim stavovima većine. Godišnji izvještaj Кuće ljudskih prava „Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019. godinu“ ukazuje na slučajeve zločina iz mržnje počinjenih prema Srbima i etničku netrpeljivost, te posebno naglašava izostanak osude nasilja od strane djela državnih dužnosnika i djela javnosti.
Uslijed takve atmosfere veliki problem je i asimilacija, kojoj su najpodložniji mladi. Mladi pripadnici srpske zajednice su u tom smislu dvostruko diskriminirani, i kao Srbi i kao mladi. Predstavnici srpskih institucija već godinama ukazuju na ove probleme, ali i na problem premale zastupljenosti manjina u medijima, kao i na sve negativniju sliku koja se o njima u medijima stvara. Savjet za nacionalne manjine RH kontinuirano upozorava na sadržaje kojima se šire stereotipi i predrasude prema pripadnicima manjina, posebno romske i srpske manjine. Veliki je problem što nema edukacije novinara o manjinskim pitanjima i što nema novinarskog kadra koji bi se bavio isključivo ovom tematikom. Novinari većinskih medija često nisu dovoljno senzibilizirani niti osposobljeni za izvještavanje o manjinama, pa javnost, tj. većina zna vrlo malo o manjinama, posebno o njihovim problemima, ali i doprinosima cjelokupnom društvu. Rezultat toga je potpuno iskrivljena percepcija o ulozi i značaju manjina u društvu. Mnogi društveni nesporazumi i nerazumijevanja nastaju na nepoznavanju i neznanju. Pored obrazovnog sustava, mediji u javnom području mogu biti odlučujući alat u razbijanju predrasuda i stereotipa. Budući da su mediji vrlo bitni za unaprjeđenje ljudskih prava i razvijanje kulture dijaloga, vrlo je važan način njihovog pristupanja manjinskoj problematici.
Stoga se kroz ovaj projekt želi omogućiti adekvatno obrazovanje novinara za valjano, objektivno izvještavanje o manjinskim skupinama, s akcentom na srpsku zajednicu, posebno na njene mlade pripadnike koji su i preduvjet bolje, harmoničnije budućnosti; proizvodnja novinskih sadržaja; kao i tehnološko poboljšanje kanala prijenosa ovih sadržaja.
Kroz sedam tematskih radionica novinari će se upoznati sa zakonodavnim okvirom RH i EU o pitanjima manjina i njihovih prava, sociološkim i komunikološkim aspektima te problematike, osnovama proizvodnje audio i audiovizualnih sadržaja, te dobrom novinarskom praksom u izvještavanju o manjinama. Medijski sadržaji će biti premijerno i trajno objavljeni na P-portal-u. Novinari će se specijalizirati za izvještavanje o manjinama i proizvest će 116 sadržaja sa sljedećim tematikama: problemi i postignuća u integraciji srpske nacionalne manjine u društvo; mladi u društvenom kontekstu i njihovo sudjelovanje u društveno-političkim procesima; pristup i mogućnosti obrazovanja na manjinskom jeziku i pismu, naročito u područjima gdje je moguća bolja zastupljenost i učinkovito djelovanje u lokalnoj zajednici; informiranost mladih o doprinosima srpske zajednice hrvatskom društvu kroz povijest; specifičnosti ruralnih i urbanih područja; asimilacijski procesi; ostvarenje prava i zastupljenost temeljem pozitivnih zakonskih propisa EU i RH; egzistencijalni problemi i zapošljavanje; tradicija, kultura, identitet Srba u Hrvatskoj;… i to prvenstveno kroz vizuru mladih ljudi.
U okviru projekta su planirane i tribine koje će se baviti aktualnim potrebama i ciljevima poboljšanja socijalne uključenosti u svim procesima zajednice: društvenim, političkim, gospodarskim, obrazovnim. Kvalitetno praćenje i veća zastupljenost ovih tema doprinijet će i boljoj informiranosti čitavog društva o manjinskoj skupini. Očekujemo da nakon realizacije projekta javnost bude bolje upoznata sa srpskom zajednicom prije svega kroz vizuru i aktivnosti njenih mladih pripadnika, što će posljedično doprinijeti i njenoj senzibiliziranosti i tolerantnijem i otvorenijem društvu.
Vrijednost ovog projekta je 1.279.614,55 kn, iznos koji sufinancira Europska unija je 1.087.672,37 kn dok se 191.942,18 kn sufinancira iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Razdoblje provedbe projekta je od 12. 8. 2020. do 12. 8. 2022. godine.
Za više informacija o projektu kontaktirajte nas e-mailom adresu ured@privrednik.net ili telefonski na broj 01/4854-478.
