Imovina

Imovina

Osnivači i dobrotvori Srpskog privrednog društva “Privrednik” ostavili su budućim generacijama neizbrisive i neporecive materijalne dokaze svog dobročinstva i filantropije kao što su palače, zgrade, kuće u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske. Tako su stvorili jednu od najvećih zaklada na našim prostorima za školovanje talentirane i istovremeno siromašne djece i omladine.

Zahvaljujući svojim dobrotvorima “Privrednik” je svu svoju imovinu stekao u vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine SHS/Jugoslavije. Početkom Drugog svjetskog rata pod okriljem ustaškog režima i na njegov poticaj sva “Privrednikova” imovina je devastirana, a kasnije i uzurpirana i opljačkana. Jedan od najvećih “Privrednikovih” dobrotvora Lazar Bačić stradao je u koncentracionom logoru Jasenovac kao žrtva ustaškog zločinačkog režima. Nakon rata jugoslavenske komunističke vlasti jedva preživjelom “Privredniku” zabranjuju sve aktivnosti i svu mu imovinu nacionaliziraju. Dijelom “Privrednikove” imovine upravljaju lokalni organi vlasti, a manji dio dan je u vlasništvo Srpskom kulturnom društvu “Prosvjeta”, tada jednoj od rijetkih podobnih društvenih organizacija. Nakon stvaranja samostalne hrvatske države devedesetih godina prošlog vijeka korisnici stanarskog prava za sitne pare otkupljuju stanove koji su nekada bili dio “Privrednikove” imovine, a drugi koriste pogodnu priliku tranzicije da uzurpiraju i otmu ono što se još i dalje definiralo kao “društveno vlasništvo”. Nakon obnove rada 1993. godine “Privrednik”podnosi zahtjev za povrat svoje cjelokupne imovine na području Republike Hrvatske. Stipendirajući talentirane učenike i studente slabijeg materijalnog stanja “Privrednik” i danas pridonosi prvorazrednom društvenom interesu stvaranja generacija obrazovanih mladih ljudi kao pretpostavke cjelokupnog društvenog napretka i razvoja. Do sada su sve hrvatske vlade bile u prilici da isprave veliku nepravdu koju su “Privredniku” nanijeli ustaški i komunistički režimi. I ne samo da isprave nepravdu nego i da omoguće nesmetani razvitak Srpskog privrednog društva “Privrednik” u njegovom nastojanju da pomaže školovanje talentiranih učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti.

Nažalost, do sada uspjelo se identificirati samo dio “Privrednikove” imovine. Vrijeme je učinilo svoje. Mnogi tragovi vlasništva su izbrisani. Smutna vremena u kojima je vladao zakon jačeg, a ne boljeg, učinila su svoje.

Prema dostupnim izvorima “Privrednik”je svoju prvu nekretninu stekao 1907. godine u Zagrebu. Tada je od trgovca Milana Nossana kupljena zgrada u Preradovićevoj 18. Zgradu neorenesansnog stila sagrađenu 1875. godine projektirao je poznati zagrebački arhitekt Janko Jambrišak. “Privrednik” je zgradu tada platio 78.000 kruna, a najveći dio novca darovao je “Privrednikov” osnivač i dobrotvor Vladimir Matijević. Zgrada je bila centrala “Privrednika” i služila je za smještaj pitomaca. U njoj su se liječnički pregledavala djeca, ispitivala se njihova sklonost za pojedina zanimanja, pa su nakon toga slana odabranom majstoru kod kojeg su izučavali zanat. Prva nadogradnja kompleksa Privrednikovog doma datira iz 1931. godine kada je zatvoreno dvorište sa sjeverne strane. S južne strane dvorište je zatvoreno građevinom iz 1939. godine. Na pročelju glavne ulične zgrade dugo godina stajao je ćirilični natpis “Privrednikov dom”. Danas je u uličnoj zgradi na prvom katu smještena uprava “Privrednika”.

Na uglu Berislavićeve ulice br. 4 i Gajeve br. 15 u Zagrebu nalazi se tzv. Bačićeva palača. To je dvokatnica koju su “Privredniku” darovali Lazar Bačić i njegova supruga Dragica 1921. godine.

U Daruvaru u ulici Bana Jelačića br. 2 i 4 nalazi se zgrada koju su “Privredniku” ostavili Isidor i Hristina Dobrović temeljem zakladnog pisma iz 1911. godine. Dobrović kao jedan od najvećih “Privrednikovih” dobrotvora izabran je za prvog doživotnog predsjednika “Privrednika”.

“Privrednik” je oporučni nasljednik zgrade u Rijeci u ulici Braće Branchetti br. 81. Naime, trgovac iz Rijeke Stevan Georgijević 1927. godine oporučno ostavlja navedenu nekretninu u Rijeci za podizanje srpskog podmlatka.

U Slavonskom Brodu oporučno “Privrednik” stječe vlasništvo na dvije zgrade. Trgovac Joco Lacković ostavlja zgradu na Trgu pobjede br. 29, a Simo Lazarević u ulici Dr. Vlatka Mačeka br. 17.

“Privrednik” putem oporuke nasljeđuje nekretnine i u sljedećim gradovima:

- Pakrac, Trg bana Jelačića 18, oporučitelj 1933. godine trgovac Đuro Jagnjić;
- Osijek, Krstova 48, oporučitelj 1928. godine Jelisaveta Gavrilović;
- Vinkovci, oporučitelj Katica Ivošević;
- Karlovac, oporučitelj 1914. godine Jovan V. Barak;
- Gospić, Ante Starčevića 70, oporučitelj 1938. godine Jelena Kangrga.

Djelo “Privrednikovih” osnivača i dobrotvora uistinu je grandiozno. Svi su založili bar dio svoje imovine, neki su žrtvovati svoju slobodu suprotstavivši se nehumanim režimima, neki su i stradali. Danas se na vatri pomaganja i solidarnosti koja je upaljena krajem 19. stoljeća još uvijek grijemo, ali radi se o tome da je treba rasplamsati.


Aktivnosti

Klub "Privrednikov dom"



Sve o Kongresu

Saznajte više o Kongresu Privrednikovih stipendista i srpske omladine na službenim stranicama:
kongres.privrednik.net


Vrh